| |
El período embrionario (Las primeras 8 semanas)
Desarrollo embrionario: Las primeras 4 semanas
Capítulo 3 Fecundación
|
| |
| Biološki rečeno,
"razvoj ljudskoga bića
počinje oplodnjom",
kada žena i muškarac
ujedine po 23 svoja kromosoma
sjedinjenjem svojih
reproduktivnih stanica.
Uobičajen naziv za žensku
reproduktivnu stanicu je "jajašce"
ali pravilan izraz je oocit.
Isto je tako muška
reproduktivna stanica
uglavnom poznata kao "spermij",
ali točniji izraz je spermatozoid.
Nakon što oocit napusti ženski jajnik,
što se naziva ovulacijom,
on se ujedinjuje sa spermatozoidom
u jednom od jajovoda,
koji se često nazivaju
i Fallopijeve tube.
Jajovodi povezuju ženske jajnike s
uterusom ili maternicom.
Jednostanični embrij koji
tako nastaje naziva se zigota,
što znači "spojen",
odnosno "ujedinjen".
|
Capítulo 4 ADN, división celular y factor temprano de embarazo
|
| |
| 46 kromosoma zigota
predstavljaju jedinstveni
prvi primjerak
cjelovitoga genetskog
koda novonastajuće jedinke.
Taj plan života smješten je u
gusto povezanim spiralnim
molekulama pod nazivom DNA.
One sadržavaju sve podatke
za razvoj cijeloga tijela.
DNA molekule liče
na izvijene ljestve
poznate pod nazivom "dupli heliks".
Prečke tih ljestvi
sastoje se od parova molekula,
odnosno baza, koje se zovu guanin,
citozin, adenin i timin.
|
| Guanin stvara parove
samo s citozinom,
a adenin samo s timinom.
Svaka ljudska stanica
sadržava oko 3 milijarde
tih baznih parova.
DNA svake pojedine stanice
sadržava toliko informacija
da bi za njihov prikaz slovima,
jednostavno nabrajajući po
prvo slovo svake baze
bilo potrebno više od 1,5 milijuna
stranica teksta!
Mjerena s jednog kraja na drugi,
DNA svake pojedine ljudske stanice
dugačka je 3 i 1/3 stope,
odnosno 1 metar.
|
| Kad bismo mogli odviti sve DNA,
iz svih 100 trilijuna stanica
odraslog ljudskog bića,
one bi bile dugačke više od
100 milijardi kilometara.
To je udaljenost od
Zemlje do Sunca i natrag
- i to 340 puta.
|
| Otprilike 24 do 30 sati nakon oplodnje
zigota završava svoju
prvu podjelu stanica.
Procesom mitoze
jedna stanica dijeli se u dvije,
dvije u četiri i tako dalje.
|
| Već nakon 24 do 48 sati
nakon početka oplodnje
moguće je potvrditi trudnoću
otkrivanjem prisustva hormona
zvanog "rani faktor trudnoće" (EPF)
u majčinoj krvi.
|
Capítulo 5 Etapas iniciales (mórula y blastocito) y células madre
|
| |
| Tri do četiri dana nakon oplodnje
stanice embrija poprimaju
okruglast oblik
i embrij se tada naziva morula.
Četvrtog, odnosno petog dana u toj
grudi stanica stvara se šupljina
i embrij se tada naziva blastocita.
Stanice unutar blastocite
nazivaju se masa
nakupine stanica (ICM)
i iz njih se razvijaju glava,
tijelo i druge strukture
od životne važnosti za
nastajuće ljudsko biće.
Stanice te nakupine
nazivaju se embrijske matične stanice
jer posjeduju sposobnost
formiranja svake od
preko 200 vrsta stanica
ljudskog tijela.
|
Capítulo 6 1 a 1½ semanas: implantación y gonadotropina coriónica humana (GCH)
|
| Nakon što se spusti niz jajovode,
embrij se ugnijezdi u
sluznici maternice.
Taj proces, zvan implantacija,
počinje 6 dana,
a završava se 10 do 12 dana
nakon oplodnje.
Stanice rastućeg embrija
počinju proizvoditi hormon
zvan Humani Korionski
Gonadotropin, ili HCG.
To je supstancija koja se može otkriti
uz pomoć većine testova za trudnoću.
HCG nalaže majčinim hormonima
da prekinu uobičajeni
menstrualni ciklus
kako bi se trudnoća mogla nastaviti.
|
Capítulo 7 La placenta y el cordón umbilical
|
| Nakon implantacije,
iz perifernih stanica blastocite
razvija se dio strukture
zvan placenta,
koji služi kao veza
između majčina
i embrijeva krvotoka.
Putem placente majčin kisik, hrana,
hormoni i lijekovi stižu do embrija;
osim toga, ona otklanja
sve otpadne tvari,
i sprječava miješanje
majčine krvi s krvlju
embrija ili fetusa.
Placenta takođe
proizvodi hormone
i održava tjelesnu temperaturu
embrija, odnosno fetusa,
na malo višoj razini od
majčine tjelesne temperature.
Placenta održava kontakt
s nastajućim živim bićem
preko krvnih žila pupčane vrpce.
Placenta posjeduje sve mogućnosti
za zaštitu i potporu života
kakve se mogu naći na odjelima za
intenzivnu njegu u modernim bolnicama.
|
Capítulo 8 Nutrición y protección
|
| |
| S tjedan dana,
stanice unutarnje nakupine stanica
stvaraju dva sloja pod nazivom
hipoblast
i epiblast.
Iz hipoblasta izrasta
žumanjčana vreća,
koja je dio strukture pomoću koje
majka prosljeđuje hranu
novonastalom embriju.
Stanice iz epiblasta stvaraju
membranu koja se zove amnion
i u okviru koje se embrij,
i kasnije fetus,
razvijaju sve do rođenja.
|
Capítulo 9 2 a 4 semanas: capas germinales y formación de órganos
|
| |
| S otprilike 2 1/2 tjedna,
epiblast je već stvorio
3 specijalna tkiva,
ili jezgrine ovojnice
koje se zovu ektoderm,
endoderm,
i mesoderm.
Iz ektoderma se razvijaju
mnogobrojne strukture,
između ostalih mozak,
leđna moždina,
živci,
koža,
nokti
i kosa.
Endoderm stvara osnove
dišnog sustava
i probavnog trakta,
izgrađuje dijelove velikih organa
kao što su jetra
i gušterača.
Mezoderm formira srce,
bubrege,
kosti,
hrskavično tkivo,
mišiće,
krvne stanice
i druge strukture.
|
| S 3 tjedna
mozak se dijeli u
tri glavna dijela
koji se zovu
prednji mozak,
srednji mozak
i stražnji mozak.
Razvoj dišnog
i probavnog sustava
također je u tijeku.
|
| Kada se prve krvne stanice
pojave u žumanjčanoj vreći
krvne žile se razviju
u cijelom embriju
te dolazi do stvaranja srčane cijevi.
Gotovo odmah nakon toga,
srce koje raste velikom brzinom
počinje se brazdati
jer se počinju razvijati
posebne klijetke.
Srce počinje kucati
3 tjedna i 1
dan nakon oplodnje.
Krvotok je prvi tjelesni sustav,
tj. skupina srodnih organa,
koji počinje funkcionirati.
|
Capítulo 10 3 a 4 semanas: el plegamiento del embrión
|
| |
| U razdoblju između 3. i 4. tjedna
tijelo već poprima svoj oblik
i mozak,
leđna moždina
i srce embrija se već
jasno mogu razabrati
unutar žumanjčane vreće.
Brzina rasta dovodi do savijanja
još prilično spljoštenog embrija.
U okviru tog procesa
dio žumanjčane vreće
razvija se u probavni sustav
i dolazi do nastanka prsnog koša
i trubušne šupljine
nastajućeg živog bića.
|