Skip Navigation

National Geographic Society Este programa se distribuye en los Estados Unidos y Canadá por National Geographic y EHD. [obtenga más información]

DVD ilustrado plurilingüe

La biología del desarrollo prenatal




BIOLOGIJA PRENATALNOG RAZVOJA

.Hrvatski [Croatian]


 

Descargar versión en formato PDF  ¿Qué es PDF?
 

El período embrionario (Las primeras 8 semanas)

Desarrollo embrionario: Las primeras 4 semanas

Capítulo 3   Fecundación

Biološki rečeno, "razvoj ljudskoga bića počinje oplodnjom", kada žena i muškarac ujedine po 23 svoja kromosoma sjedinjenjem svojih reproduktivnih stanica.

Uobičajen naziv za žensku reproduktivnu stanicu je "jajašce" ali pravilan izraz je oocit.

Isto je tako muška reproduktivna stanica uglavnom poznata kao "spermij", ali točniji izraz je spermatozoid.

Nakon što oocit napusti ženski jajnik, što se naziva ovulacijom, on se ujedinjuje sa spermatozoidom u jednom od jajovoda, koji se često nazivaju i Fallopijeve tube.

Jajovodi povezuju ženske jajnike s uterusom ili maternicom.

Jednostanični embrij koji tako nastaje naziva se zigota, što znači "spojen", odnosno "ujedinjen".

Capítulo 4   ADN, división celular y factor temprano de embarazo

46 kromosoma zigota predstavljaju jedinstveni prvi primjerak cjelovitoga genetskog koda novonastajuće jedinke. Taj plan života smješten je u gusto povezanim spiralnim molekulama pod nazivom DNA. One sadržavaju sve podatke za razvoj cijeloga tijela.

DNA molekule liče na izvijene ljestve poznate pod nazivom "dupli heliks". Prečke tih ljestvi sastoje se od parova molekula, odnosno baza, koje se zovu guanin, citozin, adenin i timin.

Guanin stvara parove samo s citozinom, a adenin samo s timinom. Svaka ljudska stanica sadržava oko 3 milijarde tih baznih parova.

DNA svake pojedine stanice sadržava toliko informacija da bi za njihov prikaz slovima, jednostavno nabrajajući po prvo slovo svake baze bilo potrebno više od 1,5 milijuna stranica teksta!

Mjerena s jednog kraja na drugi, DNA svake pojedine ljudske stanice dugačka je 3 i 1/3 stope, odnosno 1 metar.

Kad bismo mogli odviti sve DNA, iz svih 100 trilijuna stanica odraslog ljudskog bića, one bi bile dugačke više od 100 milijardi kilometara. To je udaljenost od Zemlje do Sunca i natrag - i to 340 puta.

Otprilike 24 do 30 sati nakon oplodnje zigota završava svoju prvu podjelu stanica. Procesom mitoze jedna stanica dijeli se u dvije, dvije u četiri i tako dalje.

Već nakon 24 do 48 sati nakon početka oplodnje moguće je potvrditi trudnoću otkrivanjem prisustva hormona zvanog "rani faktor trudnoće" (EPF) u majčinoj krvi.

Capítulo 5   Etapas iniciales (mórula y blastocito) y células madre

Tri do četiri dana nakon oplodnje stanice embrija poprimaju okruglast oblik i embrij se tada naziva morula.

Četvrtog, odnosno petog dana u toj grudi stanica stvara se šupljina i embrij se tada naziva blastocita.

Stanice unutar blastocite nazivaju se masa nakupine stanica (ICM) i iz njih se razvijaju glava, tijelo i druge strukture od životne važnosti za nastajuće ljudsko biće.

Stanice te nakupine nazivaju se embrijske matične stanice jer posjeduju sposobnost formiranja svake od preko 200 vrsta stanica ljudskog tijela.

Capítulo 6   1 a 1½ semanas: implantación y gonadotropina coriónica humana (GCH)

Nakon što se spusti niz jajovode, embrij se ugnijezdi u sluznici maternice. Taj proces, zvan implantacija, počinje 6 dana, a završava se 10 do 12 dana nakon oplodnje.

Stanice rastućeg embrija počinju proizvoditi hormon zvan Humani Korionski Gonadotropin, ili HCG. To je supstancija koja se može otkriti uz pomoć većine testova za trudnoću.

HCG nalaže majčinim hormonima da prekinu uobičajeni menstrualni ciklus kako bi se trudnoća mogla nastaviti.

Capítulo 7   La placenta y el cordón umbilical

Nakon implantacije, iz perifernih stanica blastocite razvija se dio strukture zvan placenta, koji služi kao veza između majčina i embrijeva krvotoka.

Putem placente majčin kisik, hrana, hormoni i lijekovi stižu do embrija; osim toga, ona otklanja sve otpadne tvari, i sprječava miješanje majčine krvi s krvlju embrija ili fetusa.

Placenta takođe proizvodi hormone i održava tjelesnu temperaturu embrija, odnosno fetusa, na malo višoj razini od majčine tjelesne temperature.

Placenta održava kontakt s nastajućim živim bićem preko krvnih žila pupčane vrpce.

Placenta posjeduje sve mogućnosti za zaštitu i potporu života kakve se mogu naći na odjelima za intenzivnu njegu u modernim bolnicama.

Capítulo 8   Nutrición y protección

S tjedan dana, stanice unutarnje nakupine stanica stvaraju dva sloja pod nazivom hipoblast i epiblast.

Iz hipoblasta izrasta žumanjčana vreća, koja je dio strukture pomoću koje majka prosljeđuje hranu novonastalom embriju.

Stanice iz epiblasta stvaraju membranu koja se zove amnion i u okviru koje se embrij, i kasnije fetus, razvijaju sve do rođenja.

Capítulo 9   2 a 4 semanas: capas germinales y formación de órganos

S otprilike 2 1/2 tjedna, epiblast je već stvorio 3 specijalna tkiva, ili jezgrine ovojnice koje se zovu ektoderm, endoderm, i mesoderm.

Iz ektoderma se razvijaju mnogobrojne strukture, između ostalih mozak, leđna moždina, živci, koža, nokti i kosa.

Endoderm stvara osnove dišnog sustava i probavnog trakta, izgrađuje dijelove velikih organa kao što su jetra i gušterača.

Mezoderm formira srce, bubrege, kosti, hrskavično tkivo, mišiće, krvne stanice i druge strukture.

S 3 tjedna mozak se dijeli u tri glavna dijela koji se zovu prednji mozak, srednji mozak i stražnji mozak.

Razvoj dišnog i probavnog sustava također je u tijeku.

Kada se prve krvne stanice pojave u žumanjčanoj vreći krvne žile se razviju u cijelom embriju te dolazi do stvaranja srčane cijevi.

Gotovo odmah nakon toga, srce koje raste velikom brzinom počinje se brazdati jer se počinju razvijati posebne klijetke.

Srce počinje kucati 3 tjedna i 1 dan nakon oplodnje.

Krvotok je prvi tjelesni sustav, tj. skupina srodnih organa, koji počinje funkcionirati.

Capítulo 10   3 a 4 semanas: el plegamiento del embrión

U razdoblju između 3. i 4. tjedna tijelo već poprima svoj oblik i mozak, leđna moždina i srce embrija se već jasno mogu razabrati unutar žumanjčane vreće.

Brzina rasta dovodi do savijanja još prilično spljoštenog embrija. U okviru tog procesa dio žumanjčane vreće razvija se u probavni sustav i dolazi do nastanka prsnog koša i trubušne šupljine nastajućeg živog bića.